Dopis Ministarstvu kulture i MVEP: otkupimo i sačuvajmo brod “Istranka”!

Posted by

Zajedno s kolegama u Hrvatskom saboru uputio sam dopis Ministarstvu kulture i Ministarstvu vanjskih i europskih poslova s ciljem početka postupka otkupa broda “Istranka”, posljednjeg sačuvanog broda austro-ugarske mornarnice koji se zbog svog iznimnog povijesnog značaja nalazi i u Registru kulturnih dobara.

Izvor: Slobodna Dalmacija

Cijeli tekst dopisa:

S obzirom na Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“, br.  69/99 i dr.), osobito imajući na umu čl. 2 koji ističe da kulturna dobra kao nacionalno blago uživaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske, želim istaknuti potrebu za neodgodivim djelovanjem u pogledu spašavanja veoma vrijednog povijesnog broda „Istranka“, čija je budućnost ugrožena.

Riječ je o plovilu sa svojstvom kulturnog dobra RH, upisanom u Registar kulturnih dobara RH– Listu zaštićenih kulturnih dobara pod brojem Z-5463, s čitavim nizom odlika kojima bi se ponosila svaka nacija. U prvom redu to je činjenica da je „Istranka“ posljednji sačuvani austrougarski brod, što je čini prvorazrednim povijesnim spomenikom neponovljivog značaja. Brod široj javnosti poznat kao „Istranka“, izvorno je, naime, jahta carske obitelji Habsburg izgrađena pod imenom „Ossero“ 1896. g. I sama tehnika njene gradnje –  spajanja čelika danas iščezlim zakivanjem za razliku od zavarivanja – predstavlja neponovljivi raritet očuvan u izvornom materijalu 19. st. te svjedočanstvo razvitka znanosti i tehnologije. U 123 godine dugom vijeku tog plovila sudbina mu je namijenila i druge značajne uloge, uvijek ispunjene u Jadranskom moru. Kao brod Austrougarske mornarice pod imenom „Dalmat“ nakon Sarajevskog atentata u lipnju 1914. g. prenosi posmrtne ostatke prijestolonasljednika Franje Ferdinanda i supruge Sofije. Tim povijesnim činom sudjeluje u početku Prvog svjetskog rata kojeg se čitavi svijet prisjećao 2014. – 2018. g. U kasnijim je razdobljima također plovio u važnim funkcijama kao admiralski i zapovjedni brod sukcesivnih mornarica.    

Od 1970. g. „Istranka“ je u privatnom vlasništvu uglavnom korištena u ugostiteljske svrhe, da bi 2007. g. potonuće potvrdilo agoniju složenih imovinsko-pravnih odnosa, neodgovornosti vlasnika i zaborava. Od potpune propasti spašena je 2014. g. djelovanjem Hrvatskog pomorskog muzeja Split u iznimno zahtjevnoj akciji podizanja, čišćenja i premještanja na vez ribarske luke Brižine u Kaštel Sućurcu. Proteklih pet godina muzej, kojem je u međuvremenu oduzet status skrbnika broda, zahvaljujući sredstvima Ministarstva kulture RH, poduzima radove nužne sanacije pod nadzorom Konzervatorskog odjela u Splitu. Valja naglasiti da je glavna prepreka cjelovitom napretku, što uključuje i financiranje projekta obnove iz fondova Europske unije, činjenica da je brod u vlasništvu talijanske tvrtke Marina degli Aregai s.p.a. S obzirom da se kulturno dobro ne smije iznijeti s teritorija RH, vlasnici su ga spremni prodati po cijeni od  100.000,00 EUR. Sigurni smo kako postoji mogućnost umanjenja traženog iznosa, s obzirom na velika sredstva (oko 50.000,00 EUR) kojima je RH do sada spriječila njegovo konačno propadanje,  kao i utuživu odgovornost vlasnika za ometanje plovnih puteva. Jedino bi otkupom plovila dosadašnja ulaganja novca hrvatskih poreznih obveznika bila u cijelosti opravdana.

U projekt realizacije otkupa i očuvanja trebaju se uključiti Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo kulture, Ministarstvo turizma te Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Sinergijskim angažmanom ministarstava, muzeja te dionika i organizacija civilnog društva s iskustvom u polju obnove kulturnih dobara, RH bi dokazala da je dorasla zadatku zaštite svojih kulturnih dobara. Uspješni projekti obnove povijesnih plovila, turističkim su zemljama poput Hrvatske donijeli izuzetne dodatne vrijednosti, pri čemu je jedan od benefita i među-kulturalna suradnja. Uvažavajući dosadašnje napore EU na zaštiti kulturne baštine i Novu europsku agendu za kulturu (svibanj 2018. g.), koja je kao strateški cilj istaknula jačanje međunarodnih kulturnih odnosa maksimalnim iskorištavanjem potencijala kulture za poticanje održivog razvoja i mira, RH može profitirati od realizacije ovdje predloženog projekta. Njime se zasigurno otvaraju mogućnosti suradnje s organizacijama iz Republike Austrije koja je pokazala da zna cijeniti baštinu nekadašnje Austro-ugarske kojoj smo pripadali. „Istranka“ je eklatantni primjer koji potvrđuje pripadnost RH srednjoeuropskom kulturnom krugu, a koju moramo brižno čuvati od brojnih pokušaja zanemarivanja tog važnog dijela našeg identiteta u korist nekakvih „regionalizama“ u Jugo-istočnoj Europi. Hrvatska ne smije propustiti priliku da afirmira svoj identitet kroz očuvanje simbola zajedničke prošlosti koju je dijelila s današnjim članicama Europske unije unutar nekadašnje Habsburške monarhije.

Propuštanjem zadaća kakva je obnova povijesnog broda „Istranka“ riskiramo izgubiti kulturnu baštinu na koju moramo biti osobito ponosni, a time gubimo i sve pozitivne rezultate koji proizlaze iz njenog odgovornog i održivog korištenja.

S poštovanjem.