Rasprava o izvješću o provedbi Strategije i Zakona o odnosima RH s Hrvatima izvan RH

Posted by

Rasprava o izvješću  o provedbi Strategije i Zakona o odnosima RH s Hrvatima izvan RH

Od nastanka RH razgovaramo o potrebi povezivanja hrvatskog iseljeništva s Domovinom, na čemu je posebno inzistirao prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, pozibvajući iseljenike na povratak i ulaganja u Hrvatsku. Nažalost, rat i traume iz 1990-tih su mnoge omeli u tim nastojanjima, a Hrvatska nije imala kozistentnu politiku prema Hrvatima izvan Hrvatske.

Ipak, bilježimo brojne pomake u odnosima hrvatskih državnih vlasti prema brojnoj dijaspori RH, osobito posljednjih godina. Pri tome se posebno referiram na položaj i danu potporu Hrvatima u BiH, kao politički i demografski najugroženijoj zajednici Hrvata izvan RH, pored onih koji žive u Srbiji.

Hrvati u BiH nisu iseljeništvo  u pravom smislu te riječi, oni prije svega predstavljaju autohtoni narod, koji u političkom smislu u BiH ne predstavlja manjinsku skupinu, nego jedan od tri konstitutivna naroda. Današnji trendovi, globalne političke silnice i pritisak Bošnjaka kao najbrojnijeg konstitutivnog naroda, a posebno loše ekonomske perspektive i manjkav politički sustav dovode do velikog iseljavanja i pražnjenja teritorija koje stoljećima nastanjuju Hrvati.

U tom smislu pozdravljam napore koji se ulažu potpori povratka i ostanka Hrvata te očuvanje njihove jednakopravnosti u institucijama i političkom životu BiH. Smatram da je dobro detektirano kako je jedan od načina ostvarenja tog cilja financiranje obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i zdravstvenih programa i projekata koji su od interesa za hrvatski narod u BiH. U svakom slučaju pozitivno ocjenjujem podatak koji govori kako je u 2017.godini iznos sredstava za projekte i programe Hrvata u Bosni i Hercegovini povećan za 17.5%.

Svi ti projekti birani su prema kriteriju koji će hrvatskom narodu donijeti dugoročnu dobrobit.

Ono što je očito je da se radi o projektima s područja obrazovanja, zdravstvene skrbi, kulturnim projektima, pomoći raznim kulturnim manifestacijama, pomoći samostanima, izgradnji domova za starije i sl.

Dakle svu ovu pomoć smatram potrebnom i dobrodošlom i unatoč pozitivnom pomaku u visini potpore i njenoj razdiobi diljem BiH, smatram je u jednom dijelu sekundarnim.

Zašto to kažem? Pa zato što su Hrvati u BiH trenutno najmalobrojniji narod i nalaze se pred nestankom, bore se ne samo za svoju političku poziciju i zadržanje statusa konstitutivnog naroda, nego se prije svega bore za sam goli fizički opstanak. Sva ova prethodno pobrojana potpora koja se hrvatskom narodu u BiH pruža je potrebna ali to nije ono što je primarno potrebno za njegov opstanak.

Prema tome smatram primarnim potrebu jačanja ekonomskih i demografskih mjera kojima ćemo potaknuti zaštitu položaja i ciljeva Hrvata u BiH, kao i zaštiti strateških interesa RH.

1.Ekonomske mjere i ulaganja kapitala

– Prije svega potrebno je osigurati ekonomski opstanak tom narodu u BiH na način da se Državni ured za Hrvate izvan RH angažira u lobiranju i traženju tvrtki iz RH i tvrtki kojima su vlasnici hrvatski iseljenici u drugim zemljama Europe i svijeta.

– Tim tvrtkama i njihovim vlasnicima omogućiti porezne i druge olakšice u RH kako bi ih se potaklo na pokretanje proizvodnje i drugih poslovnih djelatnosti na područjima gdje u BiH žive Hrvati.

– Točno označiti strateške prostore u BiH na koje će se odnositi ovaj vid potpore.

– Voditi računa o strukturi zaposlenih, kako bi se pripadnicima hrvatskog naroda osigurao posao, plaća i dostojanstven život.

2.Demografske mjere

Razlozi za ove mjere:
Uspoređujući samo podatke o demografskoj slici posljednjih 7 godina u Srednjoj Bosni imamo pad Bošnjaka od oko 5-6%, dok je u istom razdoblju pad katolika Hrvata od oko 30%. Za usporedbu broj rođenih Hrvata u Mostaru za 2018.godinu je 694 –ero rođene djece. Dakle, više Hrvata se rađa u Mostaru, nego u cijeloj nekoć hrvatskoj Srednjoj Bosni (srednjbosanska županija).

Sagledavajući prikaz upisanih u prve razrede potvrđuje se da su Hrvati u Srednjoj Bosni što prirodnim priraštajem što prekomjernim iseljavanjem izgubili većinu u gotovo svim općinama srednje Bosne, uključujući i one što ih je HVO obranio i od srpske i od musimanske agresije kao što su Jajce, Busovača, Novi Travnik, te je u svim ostalim općinama došlo do povećanja razlike u broju stanovnika u korist Bošnjaka. Hrvati trenutno imaju većinu jedino u Vitezu i Kreševu, dok je Kiseljak nažalost već ove 2019. Godine, prema neslužbenim podatcima, zabilježio veći broj Bošnjačkih prvašića, nego Hrvatskih. Sve upućuje na katastrofalnu demografsku budućnost Hrvata na ovom području.

Mjere za suzbijanje:

  1. Uključiti što širi krug hrvatske djece iz BiH u sustav rodiljnih i roditeljskih potpora RH.
  2. Uvesti jednokratnu novčanu potporu za svako rođeno hrvatsko dijete roditeljima koji imaju trajno prebivalište u općinama za koje se novčana potpora daje (prebivalište dulje od 3 godine)

Na ovaj način bi se sigurno pozitivno utjecalo na demografske trendove Hrvata u BiH, te bi sigurno došlo do zaustavljanja pada rođene djece, a moguće da bi se na godišnjoj razini ostvario i rast od nekoliko stotina rođenih, što bi dugoročno imalo velike pozitivne učinke po opstanak Hrvata u BiH.

Zaključak:

Nužno je nastaviti financiranje obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i zdravstvenih programa i projekata koji su od interesa za hrvatski narod u BiH i to na sadašnjoj razini. Ali kao primarno provesti predložene ekonomske i demografske mjere koje osiguravaju goli fizički opstanak hrvatskog naroda u BiH jer obrazovne zdravstvene i kulturne potpore postaju besmislene u situaciji kada prijeti potpuni fizički nestank Hrvata sa tih područja. Ukoliko nije moguće daljnje povećanje iznosa novčanih sredstava, onda je nužno preusmjeriti novac kojim se financiraju obrazovni, kulturni, znanstveni i zdravstveni programi i projekti u programe demografske obnove i ekonomskog razvitka. Jer nema smisla stavljati fasadu na kuću koja gori, najprije je potrebno ugasiti požar i sanirati štetu, a onda staviti lijepu fasadu.

U tom smislu predlažem izmjenu Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH (NN 02/17) i postojećim ustrojstvenim jedinicama pridodati “Sektor za demografsku obnovu i ekonomski napredak Hrvata u BiH“. Ovaj sektor je potrebno opskrbiti dostatnim financijskim sredstvima, a prije svega sposobnim i obrazovanim službenicima koji su kadri provesti ovaj zahtjevan zadatak.

Novca ima, samo ga je potrebno pametno preusmjeriti.

Gepostet von Petar Škorić am Mittwoch, 5. Juni 2019